Sobna biljka mjeseca prosinca – Spatifilum (Spathiphyllum)

Cvijet Spatifilum spada među Araceae, što vidimo već po njegovom cvijetu.

Poznata po svojim sposobnostima pročišćavanja zraka, Spatifilum (Spathiphyllum) nam se sigurno nalazi u top 10 najčešćih sobnih biljki. Uz svoje moći pročišćavanja zraka, na glasu je i kao biljka koja je jednostavna za održavanje.

Spatifilum je karakterističan po svojim bijelim cvjetovima, zbog kojih se često naziva i jedarce (eng. white sails), dok ćete ga na engleskom najčešće pronaći po imenu Peace Lily. Uz svoje cvjetove, Spatifilum ima predivne sjajne zelene listove.

Listove je važno svako toliko očistiti od prašine kako bi biljka bolje fotosintetizirala, a uz to, i izgledala ljepše.

Uz to što je ova biljka poznata da pročišćuje zrak, na glasu je i kao biljka koja može preživjeti u slabo osvijetljenim mjestima.

Dok je istina da za preživjeti Spatifilumu ne treba toliko svjetlosti, svakoj biljci treba barem nešto svjetlosti.

Zaštitni znak ove biljke su njeni nježni bijeli cvjetovi.

Međutim, nerijetko je moguće da nam Spatifilum jednostavno ne želi procvjetati.

Ovdje najveću ulogu igra osvjetljenje, odnosno količina osvjetljenja koju Spatifilum dobiva.

U ograničenom osvjetljenju Spatifilum će rijetko cvjetati, zato ga je potrebno pomaknuti na neko bolje osvijetljeno mjesto ukoliko želimo da nas nagradi sa svojim cvjetićima.

Pod povoljnim uvjetima cvate spatifilum preko čitavog ljeta, cvjetovi se stvaraju čak i u rano proljeće i u kasnu jesen.

Da bi dobro uspijevala, biljka treba normalno grijanu sobu i jako visoku vlagu zraka. Zato je treba češće prskati i to najbolje mlakom vodom a ni u kojem slučaju hladnom vodom iz vodovoda.

Svi dijelovi Spatifiluma su otrovni i važno je pripaziti da se ova biljka nalazi izvan dohvata djece i znatiželjnih kućnih ljubimaca.

Činjenica da može preživjeti u slabije osvijetljenim mjestima samo je dobra vodilja da ako imamo neku drugu biljku koja traži više sunca, da toj biljci damo prednost pred prozorom, dok Spatifilum možemo stavili i par metara u prostor.

Naravno, sve ovisi o osvjetljenju u vašem domu i o količini svjetlosti koja dopire kroz prozore.

Ukoliko imate prozore južne, zapadne i istočne orijentacije, tada možete imati Spatifiluma i nekoliko metara u prostoru od tih prozora.

Međutim, ukoliko je riječ o sjevernom prozoru, bolje je da biljku približite što bliže prozoru kako bi iskoristila što više tog, ograničenog, osvjetljenja.

Ukoliko stavite Spatifiluma ispred južnog prozora, važno je da pripazite da ga zaštitite tijekom onih najjačih popodnevnih sati kako mu se ne bi oštetilo i izgorilo lišće.

Zimi sunce i nije toliko jako da može oštetiti biljku, ali čim krenu malo više temperature, osigurajte “hlad” vašim biljkama od jakog popodnevnog sunca.

Vanjska biljka mjeseca prosinca – Helleborus – kukurjek

Kukurijek, poznat i kao snježnica, božićna ruža, porijeklom je iz planinskih područja Europe, od Švicarske, južne Njemačke, Austrije, Slovenije, sjeverne Italije i Hrvatske.

Kod nas ju u prirodi nalazimo na području Gorskog Kotara, Maloj i Velikoj Kapeli, Ličkoj Plešivici, nešto na Samoborskom gorju i Žumberku, te na Papuku. Prirodno stanište su mu šume, šumski rubovi i čistine. Svrstan u zaštićene biljne vrste.

Kukurijek je poluzimzelena trajnica s podzemnim rizomom i nadzemnom busenastom formom koju čine zeleni do tamnozeleni kožasti listovi na dugim stabljikama. Listovi s nazubljenim rubovima su perasto razdjeljeni na vrhu uspravnih stabljika. Razdoblje cvatnje varira ovisno o klimatskom području, tako da u toplijim krajevima počinje cvjetati već u prosincu, a cvatnja se može produljiti i do ožujka u hladnijim krajevima, pa mu u prosjeku razdoblje cvatnje traje i dva mjeseca. Cvjetovi mogu preživjeti i ako cvatu pod snijegom jer im niske temperature ne škode. Cvjetne glave pojedinačno se formiraju na mesnatim stabljikama koje se ne uzdižu uvijek iznad listova. Prilično veliki cvjetovi, 6 do 8 cm u promjeru, nalik su na cvjetove divlje ruže. Sam cvijet sastoji se od 5 lapova i krune s upadljivo žutim prašnicima. Obično bijeli cvjetovi sazrijevanjem dobivaju nijanse ružičaste boje, a nakon cvatnje se zadržavaju na biljci, ali pozelene. Tad se latice preobraze u nektarije, a zametnute plodnice se oblikuju u višesjemenski mjehur koji u sebi nosi crne i sjajne sjemenke.  Biljka može narasti 20 do 30 centimetra u visinu.

Kukurijek je zimzelen u toplijim krajevima dok u znatno hladnijim je listopadan. Ekstremno je robusna biljka kad se jednom prilagodi svojem staništu. Najbolje raste u neutralnim do alkalnim, organski plodnim, vlažnim i dobro dreniranim tlima. Najviše joj odgovaraju polusjenovita i sjenovita mjesta gdje je zaštićena od hladnih zimskih vjetrova. Orezivanjem starih listova prije razdoblja cvatnje potiče se rast novih izdanaka i obilnija cvatnja. Kukurijek se razmnožava sjemenjem i vegetativno, dijeljenjem podanaka.

Helleborus se izvodi od grčke riječi ‘helo’ što znači smrtonosan i ‘bora’ što znači jelo. Svi djelovi biljke, lišće, stabljike i korijenje su otrovni, ali se koriste u homeopatskoj medicini zbog svoje ljekovitosti.

Helleborus orientalis

Helleborus foetidus

Heleborus croaticus

Helleborus niger